Nacionalni ispiti su standardizirani postupci kojima se provjerava u kojoj su mjeri učenici sposobni koristiti ključna znanja i vještine iz pojedinih nastavnih predmeta, a u cilju praćenja i unaprjeđivanja učinkovitosti rada u školama. Nacionalni ispiti ne služe ocjenjivanju učenika. Uloga nacionalnih ispita je formativna – služe nastavnicima i učenicima kao informacija o postignuću učenika i ostvarivanju dogovorenih obrazovnih standarda. Provode se periodično tijekom cijelog srednjoškolskog obrazovanja pod usporedivim uvjetima, u isto vrijeme i na jednak način za sve pristupnike. Nacionalni ispiti se uobičajeno provode na reprezentativnim uzorcima škola i učenika, ali se mogu provoditi i na svim učenicima. Uvode se u školskoj 2005./2006. godini.
4. SVIBANJ 2006. ISPIT
Prvi nacionalni ispiti iz matematike održani su 4. svibnja 2006. godine za učenike prvih razreda gimnazija. Učenici matematičkih gimnazija pisali su jednu varijantu, a učenici općih, jezičnih i klasičnih gimnazija drugu varijantu ispita. Ispit se sastojao od dva dijela: prvi dio 30 , a drugi dio 60 minuta.
Na prvom nacionalnom ispitu, učenici naše škole su postigli najbolji rezultat u Hrvatskoj u konkurenciji općih, jezičnih i klasičnih gimnazija. ČESTITAMO!!!
Ovo je dokaz da dobra škola ne mora biti u velikom gradu.
Piše: Silvana Fable Foto: Goran Šebelić
PAZIN –
Na u svibnju provedenom nacionalnom ispitu među gimnazijalcima najbolje rezultate u matematici ostvarili su gimnazijalci, odnosno učenici prvog razreda Gimnazije i strukovne škole “Juraj Dobrila” iz Pazina.
– Očekivali smo dobre rezultate jer se u našoj gimnaziji dobro radi – rekao je ravnatelj pazinske Gimnazije Josip Šiklić. Dodaje da su i tim izuzetnim rezultatom dokazali da se i u malim sredinama kvalitetno radi, “jer za dobar rezultat ne mora škola biti u velikom gradu”. Dvoje od 93 učenika u tri gimnazijska razreda, Manuela Činko i Bojana Rimanić, reklo je da su zadaci na nacionalnom ispitu bili lagani.
– Jedan ili dva su bila malo teža, a bilo je i prelaganih. No i ove teže moglo se riješiti uz samo malo više razmišljanja – dodale su Manuela Činko i Bojana Rimanić, kojima matematika nije bauk.
Manuela Činko na ovogodišnjem je državnom natjecanju iz matematike osvojila treće mjesto. I profesori matematike Robert Gortan, Vesna Vujasin-Ilić i Silvana Blečić-Stambulić ponosni su na svoje učenike.
– Rezultati na nacionalnom ispitu nisu me iznenadili jer sam i očekivao ovako dobre rezultate – rekao je prof. Gortan. Dodao je i da su učenike posebno pripremali za nacionalni ispit, ali učenici to nisu znali.
– Uz zadatke iz matematičke zbirke davali smo im i sistematizaciju gradiva, zapravo smo simulirali nacionalni ispit ili sportskim rječnikom rečeno, imali su dodatni trening. Pokazalo se da je ovakav rad bio uspješan – ustvrdila je prof. Vesna Vujasin-Ilić.
Pazinski profesori matematike kažu da se ovom predmetu u njihovoj gimnaziji posvećuje puno vremena i pažnje.
– Dokaz tome je da se naši učenici bez problema upisuju na fakulteta na kojima je matematika glavni predmet, te da su na primjer prošlogodišnji maturanti koji su upisali neki od studija s matematikom ulgavnom već položili ispite iz tog predmeta – zaključila je prof. Vesna Vujasin-Ilić.
LINK…http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dana/clanak/art-2006,6,12,pazinski_gimnazijalci,30856.jl
Ne mogu vjerovati! bila je prva reakcija Roberta Gortana, profesora matematike u pazinskoj Gimnaziji i strukovnoj školi Jurja Dobrile, kad smo mu jučer kazali da je škola na nacionalnom ispitu iz matematike postigla najbolje rezultate u Hrvatskoj. Naime, školi je radosna vijest stigla upravo od Večernjakovih novinara.
Dok smo se dogovarali za razgovor, nekoliko su nas puta pitali je li to zaista provjerena informacija. Ravnatelj Josip Šiklić kaže da se nadao dobrim rezultatima. Osim profesora Gortana, devedesetak su učenika prvih razreda opće gimnazije za nacionalne ispite pripremale profesorice Vesna Vujasin-Ilić i Silvana Blečić-Stambolić. Kažu da su se pripremali, no ovako dobar rezultat nitko nije očekivao. Veselju nije bilo kraja i među učenicima koji su nakon ispita uglavnom imali dojam da su loše riješili, žalili su se na teške zadatke.
Ravnatelj Šiklić napominje da je to rezultat višegodišnjeg rada na projektu “Naš put prema kvalitetnoj školi”, koji se temelji na postavkama teorije izbora Amerikanca Williama Glassera, ali i rezultat marljivog rada profesora i učenika. (E. B.)
| Nacionalni ispiti: Predstavljeni rezultati testova koje su gimnazijalci pisali početkom svibnja, učenici iz malih sredina pokazali odlično znanje |
Učenici prvih razreda gimnazije, koji su početkom svibnja polagali nacionalne ispite, najbolje rezultate postigli su u engleskom jeziku. U testu iz tog predmeta u prosjeku su ostvarili 84 posto mogućih bodova, u hrvatskom jeziku uspješnost je bila nešto niža u prosjeku 65 posto no u matematici je pala na samo 53 posto.
Matematika teška
No, kako je upozorio i sam ministar znanosti, obrazovanja i športa dr. Dragan Primorac za jučerašnjeg predstavljanja rezultata, odnosno uspješnosti učenika, testovi iz engleskog jezika i matematike ne mogu se uspoređivati jer su matematički bili znatno teži. Testovi iz engleskog, koje su i sami učenici u anketi ocijenili laganima, usklađeni su sa standardima koji vrijede u Europskoj uniji, a takvo se usklađivanje za matematiku tek čeka. Među najboljim školama iz pojedinih predmeta najviše je, očekivano, zagrebačkih, ali iznenađenje su škole iz malih sredina, učenici kojih su postigli odlične rezultate. Riječ je, primjerice, o Gimnaziji Jurja Dobrile iz Pazina, Srednjoj školi Ivanec, gimnazijama iz Karlovca i Čakovca, Gimnaziji Tina Ujevića iz Imotskog, Srednjoj školi Crikvenica te zadarskoj Gimnaziji Jurja Barakovića, učenici koje su izrazito uspješni bili u rješavanju testa iz hrvatskog jezika i matematike.
Zanimljivo je također da među najuspješnijim gimnazijama nema privatnih, osim katoličkog Pazinskog kolegija klasična gimnazija. Dobro su se plasirale i pojedine splitske i riječke te istarske gimnazije, a među najbolje se, sudeći prema prvim podacima, nisu plasirale slavonske, ličke, šibenske, no ni dubrovačke škole.
Bez rang-liste
Gotovo 80 posto učenika smatra da su rezultati na nacionalnim ispitima važni, a većina ih je ocijenila zanimljivima i u skladu sa svojim očekivanjima, zaključivši (u prosjeku više od 80 posto) da su se znanje i vještine ispitivale na odgovarajući način. CD s postignutim rezultatima školama će biti upućeni za tri-četiri dana, a za desetak dana ispitni koordinatori moći će za svoju školu, svaki njezin razred i svakog učenika pogledati rezultat i vidjeti gdje se nalaze u odnosu na druge. Primorac je naglasio da se neće objavljivati rang-liste najboljih ni najlošijih učenika, a javnosti neće biti dostupne ni liste najlošijih škola.
Prema rezultatima prvih nacionalnih ispita, hrvatski učenici su najbolji iz hrvatskog, a najlošiji iz matematike. Zagrebački gimnazijalci postigli su najbolje rezultate na nacionalnim ispitima, kojima vrlo ravnopravno pariraju pojedine škole iz Istre, Rijeke, Splita i Zadra.
Profesori hrvatskog jezika nemaju baš razloga za zadovoljstvo. Od ukupno 13.000 učenika, koliko ih je pristupilo testu, svega dvoje ga je riješilo 100 posto, a prosjek svih đaka bio je 65 posto.
Najbolji iz hrvatskog jezika su učenici XVI. gimnazije u Zagrebu, a najbolji rezultat iz matematike ostvarili su učenici gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile u Pazinu i gimnazije Andrije Mohorovičića u Rijeci. Najbolji u engleskom jeziku bili su učenici zagrebačke I. i IV. gimanizije.
– I nastavnici i učenici misle da su testovi bili neujednačene težine, a čak 73 posto učenika ocijenilo je test iz matematike izrazito teškim – prenosi Jutarnji list [1].
Svega 80 učenika riješilo ispite je 100%.
MINI-PORTRET NAJBOLJIH SREDNJOŠKOLSKIH MATEMATIČARA U DRŽAVI
Dobri su nam profesori, ali i mi smo se trudili!
Najboljem uspjehu iz matematike učenici pazinske Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile pridodaju i plasman među 15 najboljih hrvatskih škola u uspjehu iz hrvatskog jezika
PAZIN –
Već je cijelu državu obišla vijest da su 93 učenika triju odjeljenja prvih razreda opće gimnazije iz pazinske Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile najbolje u Hrvatskoj riješila testove na nacionalnom ispitu iz matematike. Iz Ministarstva prosvjete još nisu stigla detaljnija izvješća i bodovne liste, tek popisi najboljih škola, ali bez rangiranja prema ostvarenom rezultatu, izvješćuje ravnatelj Josip Šiklić. Prema tom popisu, uz Gimnaziju i strukovnu školu Jurja Dobrile, među 24 najbolje škole u ispitu iz matematike, iz Istre su se probile još Srednja škola Mate Blažine iz Labina te Pazinski kolegij – klasična gimnazija. Na popisu iz hrvatskog jezika također se našla pazinska Gimnazija Jurja Dobrile, i to kao jedina iz Istre među 15 najboljih! Popis za engleski jezik još nije stigao, kao ni podaci o pojedinačnim rezultatima učenika, no čelnim mjestom u matematici pazinski su gimnazijalci stekli trenutačnu »slavu«, pa je red da ih malo i propitamo o temeljima te sasvim zaslužene slave.
Isplatilo se rješavati teške i opširne zadaće
Četvero učenika I. b razreda – Tiziana Tomadin, Toni Mofardin, Manuela Činko (inače osvajačica trećeg mjesta na državnom natjecanju iz matematike!) i Sabina Šišović jednodušno će reći da se do matematičkog znanja dolazi marljivim, upornim i cjelogodišnjim radom. »Očekivali smo takav ili sličan rezultat, jer smo jako puno radili i puno vježbali, pa nas ne čudi što smo među prvima«, skromno će Tiziana, a Toni se slaže da su svi očekivali da će »biti dobri, iako možda ne i prvi«. Sabina zasluge za uspjeh pripisuje i profesorima, a Manuela tome dodaje da je dobrom rezultatu razlog i to što su puno vježbali, ali i to što ispit »nije bio jako težak«. No, ona je ipak treća matematičarka u državi!
Pitali smo ih bi li rezultat bio isti da je ispit kojim slučajem bio neočekivan, da se nisu posebno za njega pripremali, a tu su se malo rascijepili u odgovorima: dok Sabina i Toni misle da bi rezultat svejedno bio dobar jer se intenzivno radilo cijelu godinu, Manuela i Tiziana će reći da bi razina temeljnih znanja svakako došla do izražaja, ali da uspjeh možda ipak ne bi bio tako vrhunski. Govoreći o nastavi matematike u svojoj prvoj gimnazijskoj školskoj godini (ovoj generaciji prvaša matematiku predaju Vesna Vujasin Ilić, Robert Gortan i Vesna Blečić Stambulić), hvale kvalitetu i sistematičnost svojih profesora koji ih potiču i pomažu im, te često sistematiziraju prijeđeno gradivo, a za zadaće kažu da su bile prilično opširne i teške, ali se sada pokazalo da se to isplatilo. »Dobri su nam profesori, ali smo se i mi sami dosta trudili«, kaže Manuela, a Sabina ističe cjelogodišnji kontinuiran rad.
S matematikom i tijekom ljeta?
Zanimljivo je da matematika nije najdraži predmet baš svim mojim sugovornicima. Iznimka je, naravno, Manuela, ona će jedina izravno reći da matematiku voli i da joj je to omiljeni predmet, čak joj je ponekad i dosadno na satu jer su »zadaci prejednostavni«. Tiziani je matematika negdje na sredini ljestvice dragih predmeta, a Toniju čak i malo niže: »Ja baš i ne volim matematiku, ali ako se redovito radi, nije uopće teška«, dok Sabina ovaj predmet »dosta voli«, iako za uspjeh treba puno raditi, što nije, kaže ona, uvijek jednostavno.
Nastava danas završava, pred njima je ljeto, no hoće li se i tijekom praznika najbolji hrvatski srednjoškolski matematičari nastaviti »družiti« s matematikom? »Malo ću vježbati da zadržim kontinuitet, ali ne previše«, veli Tiziana, no Toni je odrješit: »Preko ljeta s matematikom neću imati ništa, tek ću malo ponoviti prije početka škole«. Za Manuelu će ljeto također biti odmor od matematike, jer se njome vrlo intenzivno bavila tijekom cijele školske godine, a Sabinin plan za ljeto je: »Najprije odmor, a onda pred kraj malo pripreme za inicijalne ispite«.
Robert Gortan, prof.