Predstavljeni rezultati projekta iz engleskog jezika „Glazbeno-jezični skok od ČA do WHAT“
Nakon cjelogodišnjeg rada na školskom projektu iz engleskog jezika „Glazbeno-jezični skok od ČA do WHAT“ u utorak (10. lipnja) održano je predstavljanje rezultata projekta. Cilj projekta bio je istražiti poveznice hrvatskog i engleskog jezika na lokalnoj razini. Konkretnije, zanimalo nas je možemo li naći sličnosti između čakavskog narječja i londonskih govora na razini jezika i glazbe. U projektu je sudjelovalo 30-ak učenika različitih odjeljenja drugih i trećih razreda gimnazije (opće i prirodoslovno-matematičke), pod vodstvom nastavnica Gorane Družeta i Andrejine Jugovac.
Program su otvorile Sara Vitulić i Karla Velenik, učenice 1.b razreda, koje su recitirale svoje pjesme na čakavštini. Djevojke su pročitale pjesme za koje su nagrađene na smotri „Di ča slaje zvoni“ (mentorica prof. Tatjana Bratanović). Prisutne su zatim pozdravile voditeljice projekta te pozvale učenike koji su sudjelovali u projektu da ukratko prezentiraju aktivnosti koje su proveli. Na govorničkom mjestu izredao se veliki broj učenika. Oni su na pristupačan način sažeto informirali publiku o anketama koje su proveli, intervjuiranim glazbenicima koji izvode pjesme na čakavštini (poimence Alenu Vitasoviću, Draženu Turini – Šajeti i Ediju Maružinu iz Gustafi) i tematskoj analizi pjesama na čakavštini. Također, predstavljen je autorski rad učenice Leane Rade, koja je za projekt napisala poeziju na labinjonskoj cakavici, ali i skladala i odsvirala uvodnu glazbenu podlogu za video uradak u kojem kazuje svoju pjesmu. Uz sve to, imali smo i predstavljanje intervjua s Darijem Krivičićem, koji je napisao knjigu o govoru Buzeštine i na taj način spasio impresivan korpus vokabulara od zaborava.
Projekt je uključivao i višednevni boravak u Londonu u veljači, što su sudionici istaknuli kao posebno lijepo i zanimljivo iskustvo koje bi rado ponovili.
Dva bloka prezentacija učenika presjekli smo s nekoliko minuta predavanja o razlikama između londonskih izgovora i istarskih dijalekata i govora. Prof. Andrejina Jugovac objasnila je da tehničkih sličnosti baš i nema, ali da su i jedni i drugi iznikli iz svakodnevice lokalnog stanovništva. Što se životnog aspekta tiče, najveća razlika – nad kojom se kao zajednica moramo zamisliti – je ta da specifične londonske izgovore kreiraju i njeguju mladi, dok istarske dijalekte, nažalost, mladi sve manje koriste. Zato su ovakvi projekti iznimno važni jer doprinose očuvanju naše baštine.
U zaključku predstavljanja, voditeljice su se obratile učenicima, izrazivši svoje zadovoljstvo provedbom projekta i suradnjom. Napomenule su da je projektna nastava posebno vrijedna jer kroz nju zajedno učimo, razvijamo se i rastemo svi koji smo povezani u školskom okruženju. Na samom kraju otkrile su koju su destinaciju i temu za sljedeći projekt većinskim glasom odabrali učenici – radi se o Cipru i temi mitologije i legendi.
