Uz 125. obljetnicu prve hrvatske gimnazije u Istri i 120. obljetnicu rođenja đaka Pazinske gimnazije Bogdana Cerovca

Bogdan Cerovac, akademski kipar (Roč , 7. 3. 1904. – Mali Lošinj, 3. 9. 1969.)
Bogdan Cerovac bio je đak Hrvatske gimnazije u Pazinu od 1914. do 1918., a kasnije svoje školovanje nastavlja u Karlovcu i Ljubljani. Tijekom školovanja u Pazinu veliki je utjecaj na njega imao profesor Saša Šantel koji je darovite đake podučavao u svom ateljeu. Nakon odlaska u Ljubljanu ponovno se susreću jer je Šantel predavao grafiku na Grafičkoj školi pa po njegovoj preporuci upisuje Likovnu akademiju u Pragu. Studij je upisao 1924. godine u klasi profesora Obrovskog i Thielea. Nakon Akademije odlazi na odsluženje vojnog roka u Sarajevo 1929. godine, a zatim boravi u Njemačkoj, Švicarskoj i Francuskoj, usavršava se kao kipar te se vraća u Prag u kojem ostaje kao kipar u statusu slobodnog umjetnika. Suprugu Miladu Grusovu upoznaje u Pragu, a vjenčali su se 1930. godine. Supruga ga je uvijek podržavala u umjetničkom radu iako su živjeli vrlo skromno. Pratili su kulturna događanja u Pragu, izložbe, imali su mnogo prijatelja, naročito likovnih umjetnika ali i glazbenika jer je Cerovac izrazito volio glazbu. Još je u gimnazijskim danima zavolio violinu i posebno za života svirao Bacha, Schuberta i Shumana.
Težište Cerovčeva rada je na portretiranju. Radio je niz portreta i poprsja poznatih ličnosti iz umjetničkog života. U nizu radova, posebno radova u drvu, vidljiv je utjecaj umjetničkog pravca Goetheanuma Rudolfa Steinera čije poprsje čuvamo u zbirci Škole. Mnogi radovi u terakoti krasili su interijere stanova jer je Cerovac smatrao kako umjetnost treba biti dio cjelokupne ljudske kulture. Najviše radova u drvu su vaze, svijećnjaci, ukrasni okviri. Iz terakote, gline i keramike radio je aktove, figure životinja, broševe, vaze i drugo. Usavršavao se u mnogim zemljama poput Austrije, Švicarske, Francuske, Grčke i drugim krajevima tadašnje Jugoslavije. Posebnu pažnju posvetio je Hrvatskoj u koju je često dolazio sa svojom suprugom, a nakon njegove smrti Milada Grusova darovala je Pazinskoj gimnaziji dio njegove bogate ostavštine, 92 različita rada.
knjižničarka Magda Rimanić

Arhiva novosti