Svakodnevno čujemo riječ stres, a izrazi kao „Baš sam pod stresom“ također nisu rijetkost u našoj komunikaciji. Osjećamo se pod pritiskom, kao da ćemo puknuti, raspasti se, kao da smo u stupici, slijepoj ulici, na samom dnu.
… Tolike metafore smo osmislili da opišemo kako se osjećamo, a svjesni smo trenda koji je prisutan posljednjih desetljeća o porastu populacije koja percipira stres kod sebe. Možda se u jednom desetljeću može promijeniti ovaj negativni trend koji smo prepoznali? Mi se tome nadamo i želimo raditi na tome.Za početak, intuitivno svi znamo što je stres, no znamo li uistinu što sve stres obuhvaća? Jesmo li se zapitali kako stres nastaje? Stres je odgovor organizma na situaciju koju osoba doživljava kao ugrožavajuću, a očituje se kroz niz fizičkih i psihičkih promjena koje nastaju kada vanjski i unutarnji čimbenici (stresori) remete homeostazu. Odgovor na stresor je podražaj simpatikusa i tjelesna pripravnost na akciju. Adaptacija na stres pod nadzorom je složene neuroendokrine, stanične i molekularne infrastrukture koja se nalazi u središnjem živčanom sustavu i na periferiji organizma. Način na koji će se pojedinac nositi sa stresorom pod utjecajem je genetike, iskustva i ponašanja. Na temelju dužine trajanja stresora možemo razlikovati akutni i kronični stres. Akutni stres je kraći, no točka u kojoj prelazi u kronični nije jasno određena i mijenja se. Kronični stres javlja se u situaciji kada stresor traje dulje ili se simptomi zadržavaju i nakon prestanka djelovanja stresora, koji je obično bio snažan. Posljedice djelovanja stresa mogu biti: tjelesne (glavobolja, nagle promjene krvnog tlaka, srčane aritmije, nesanica, gubitak teka, pretjerano znojenje, čir na želucu, bronhijalna astma, oboljenja štitnjače…), psihičke (razdražljivost, tjeskoba, potištenost, bespomoćnost, osjećaj krivnje, depresija…) i socijalne (socijalna izolacija i devijantno socijalno ponašanje: agresija, alkoholizam, narkomanija…). Štošta smo mogli naučiti u ovoj godini, a pri vrhu liste naučenog jest zaključak da uvijek postoji način. O nama ovisi kako ćemo se snaći u situaciji kojom ne upravljamo. Ipak, uvijek upravljamo svojim unutarnjim svijetom – kako gledamo na situaciju u kojoj doživljavamo stres, kako gledamo na sebe i kako se suočavamo sa svojim stresom što bitno utječe na kvalitetu našeg života.Ovaj kratki informativni video izradili su učenici Psihogrupe s ciljem upoznavanja srednjoškolaca o različitim načinima adekvatnog suočavanja sa stresom. Učenici trećih razreda smjera opće gimnazije svojim radovima žele prenijeti svoje znanje o upravljanju stresom. Svi možemo za sebe odabrati jednu ili više strategija suočavanja sa stresom koje ćemo implementirati u svoju svakodnevicu i na taj način očuvati mentalno zdravlje, a time i tjelesnu dobrobit. Link na video https://drive.google.com/file/d/1uQPfwhmfFwX32zbAGHhJx8P1UnFgK5ul/view
Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Pazin
Šetalište Pazinske gimnazije 11
HR-52000 Pazin
Kontakt | Pravila privatnosti | Kolačići
© 2025. Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Pazin
Izrada web stranica: Play Digital