Naši učenici na baletu “Romeo i Julija” u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci

Četvrtak 28.travnja 2022. učenici 3.D i ostali učenici naše škole posjetili su HNK Ivana pl. Zajca Rijeka. Balet “Romeo i Julija” Sergeja Sergejeviča Prokofjeva, održan u HNK Ivana pl. Zajca u suradnji s Riječkim simfonijskim orkestrom te Hrvatskom i Talijanskom dramom oduševio je naše učenike. Riječ je o suvremenom baletu, uz dodatak klasičnih, novih elemenata kako bi predstava bila zanimljiva svim uzrastima. Ovaj spoj klasike i suvremenoga svijeta jednostavno nas je ostavio bez daha. Sklad pokreta, zanimljiva i kreativna scenografija, zanimljivi kostimi, različiti plesači i plesačice, skladna koreografija, različiti rekviziti te svjetla učinili su scenu vrhunskom.

Predstava se sastojala od svima poznate priče o Romeu i Juliji, sve kroz ples, glumu i razgovor. Koreograf se također poigrao sa scenografijom u publici tako što su plesači slobodno izvodili svoj performans među publikom i na taj način približili nam svoju izvedbu što je na nas ostavilo poseban dojam. Nastupali su iskusni i talentirani plesači, što smo mogli vidjeti iz priloženoga, kao i koliko truda se uložilo u samu predstavu. U ulozi Julije nastupila je Maria Matarranz de las Heras, kao Romeo Nicola Prato. Koreografija je od riječkih umjetnika zahtijevala jačinu i dinamičnost pokreta, dok je sve to izgledalo vrlo fluidno i stopljeno u jednu cjelinu s glazbom i sadržajem priče.

Bila je to vrhunska baletna predstava koja će osvajati srca publike, kao što je osvojila i naša.

Iva Mingon 3.B

Još pod dojmom divne predstave vrhunskog neoklasicističkog skladatelja Sergeja Prokofjeva „ Romeo i Julija“, krenuli smo kući očarani spojem zvuka, plesa i riječi. Romantična ljubavna priča, inspirativna, emotivna, a ponajprije tragična, toliko je vješto odigrana pod dirigentskom palicom majstora Valentina Egela, da su nam dva sata prošla kao mali odmor u školi. Ovo remek djelo u prvom te ujedno i najduljem činu prikazuje raskoš i zahtjevnost komada, dinamika izvedbe istaknuta je u drugom, a tragika u trećem, završnom dijelu. U dramatičnim dijelovima skladbe prevladavao je prošireni tonalitet koji je obilovao disonantnim akordima čime se postiže napetost, dok su ljubavni dijelovi bili nježni u zvucima gudača. Plesni skupni ansambli bili su  poletnog ritma i melodije. U sred čina smrti glazba je bila tiha, nježna, sporog ritma te jednostavnije melodije pa je pozornost bila usmjerena na izvođače i njihovu duboku bol koju su osjećali zbog gubitka dragih osoba. Upravo je iz ovog baleta proizašla jedna od najljepših melodija klasične glazbe u povijesti. Kako biste se u to i sami uvjerili sljedeći put pođite s nama i zalutajte  na trenutak u sasvim neki drugi, nepoznati, ali čaroban svijet iz kojeg ne želite nikad izaći.

Reana Miloš i Marko Gaši PKKG