MILENIJSKA FOTOGRAFIJA GSŠJD

Šime Strikoman snimio je 17. listopada svoju 181. Milenijsku fotografiju, pod nazivom "Pazinska gimnazijska kruna". Za veliku fotografiju kliknite ovdje.

LOGIN

Svi učenici škole mogu se logirati koristeći svoje korisničko ime i lozinku.





Povijest

Posljednja izmjena stranice: 3. studenoga 2015. @ 14:31
dobrila

Nakon dugogodišnje i uporne borbe, u koju su se od početka uključili mnogi istarski preporodni prvaci Matko Laginja, Vjekoslav Spinčić, Dinko Vitezić, biskup Juraj Dobrila, Dinko Trinajstić, Šime Kurelić i drugi, godine 1899. otvorena je u Pazinu Carsko-kraljevska velika državna gimnazija, prva srednjoškolska ustanova istarskih Hrvata. Taj događaj bio je krupan i značajan uspjeh u borbi za očuvanje nacionalnog identiteta hrvatskog življa u Istri, za njegov jači društveni, kulturni, gospodarski i svekoliki napredak. Pazin je bio tradicionalno bio jako središte srednjeg školstva. Godine 1836. ufranjevačkom samostanu je osnovananiža gimnazija na njemačkom jeziku, koja 1873. prerasta u Veliku gimnaziju pod nazivom Staats-Obergymnasium zu Mitterburg.

prvi_prof

Istarskim Hrvatima u to su vrijeme nedostajali školovani kadrovi koji bi nosili borbu za ostvarivanje svoje nacionalne i političke emancipacije. Osim opismenjavanja ljudi pokazivala se osobita potreba za srednjoškolskim obrazovanjem na materinjem jeziku. Za otvarenje gimnazije provedene su brojne akcije i apeli, od kojih je najsnažniji bio odjek proglasa Hrvatskom narodu po Istri i otocih, koji su u to vrijeme potpisali mnogi mladi studenti kao Laginja, Kumičić, Štanger, Rabar i dr. Do ostvarenja njegova apela došlo je 25 godina kasnije, kada su u državni proračun za 1899. godinu uneseni i troškovi za hrvatsku gimnaziju u Pazinu. To nije odgovaralo talijanima u Istri, pa je bio podnesen protest sa strane talijanskih vlasti u Istri protiv takve škole u Pazinu. Zemaljski je sabor u Poreču donio odluku da u Pazinu, uz Hrvate, drugu gimnaziju otvore i Talijani. Tako je 1899. g. Pazin dobio i drugu gimnaziju pod nazivom Ginnasio reale e Scuola reale superiore provinciale in Pisino. Istarski hrvati nazivali su je “prkos gimnazijom”.

Stara gimnazija

Hrvatska gimnazija u Pazinu bila je smještena u dvokatnoj zgradi na Buraju, nedaleko od Franjevačkog samostana. Prvi ravnatelj gimnazije bio je Fran Matejčić, dotadašnji profesor u Kopru, i nekadašnji učenik njemačke gimnazije u Pazinu, a za prve profesore bili su imenovani Josip Jošt i Josip Roža. Za upis se prijavilo 128 kandidata, od kojih je 101 primljen, pa je 16. rujna 1899. otvoren prvi razred u prvoj istarskoj hrvatskoj gimnaziji. Kao prva i tada jedina takva škola za cijelu Istru, Kvarnerske otoke, te dio Slovenskog primorja, na školovanje je primala djecu iz svih tih krajeva.

Stara hrvatska gimnazija u Pazinu djelovala je do 1918. g., kada je nakon talijanske okupacije Istre zatvorena. Do tada je izvela 12 naraštaja maturanata. U Gimnaziji su kao profesori djelovali pjesnik Vladimir Nazor, slikar i glazbeni pedagog Saša Šantel, Franjo Novljan, Franjo Doroghy, Ivan Pregelj i drugi, koji su ostali ubilježeni ne samo u životu ne samo Pazina, već i u našem kulturnom i javnom životu uopće

Među učenicima te škole spomenimo tek nekolicinu kasnije znamenitih pojedinaca, u različitim oblastima – Miju Mirkovića (Matu Balotu), Božu Milanovića, Antuna Motiku, Otokara Keršovanija, Angela Cerkve, Bogdana Cerovca i druge.

Mnogostruki razvitak društvenog života u Pazinu bio je nagloprekinut nakon talijanske okupacije Istre 1918. g. Veći broj ljudi iz Pazina i okolice morao je, sklanjajući se pred fašističkim terorom, emigrirati, a mnogi su bili zatvarani, konfinirani i zlostavljani. U naredna dva desetljeća u Pazinu je djelovala samo gimnazija s nastavom na talijanskom jeziku, nastavljajući tradiciju nekadašnje prkos gimnazije. Učenici hrvatske gimnazije nastavljaju školovanje u Karlovcu, Zagrebu, Sušaku, Krku i drugim gradovima. Nakon prvog svjetskog rata u Karlovcu je otvoren Internat za smještaj emigranata iz Istre, Rijeke i Sušaka. Kada su se sušački učenici vratili kućama, Istrani su se priključili karlovačkoj Gimnaziji i tu se školovali do 1925 godine. Nakon 1925. istarski emigranti se uglavnom školuju u Zagrebu, te u Krku, ali i u mnogim drugim mjestima.

Nakon završetka drugog svjetskog rata, od 1945. godine,hrvatskagimnazija nastavlja s radom u obnovljenoj zgradi na Buraju. Već 1946. preseljena je u zgradu današnjeg poglavarstva Grada Pazina, a zgrada na Buraju dodjeljena je đačkom domu u kojem su bili smješteni gotovo svi učenici Gimnazije. U toj zgradi škola je pod nazivom Hrvatska realna gimnazija u Pazinu djelovala do 1949., kada se preselila u novu, koju je izgradilo tadašnje Ministarstvo prosvjete Narodne Republike Hrvatske kao svojevrstan dug prema Istri.

Kako do njezina zatvaranja 1918., tako i od 1945. godine na ovamo, Hrvatska realna gimnazija u Pazinu, Gimnazija “Otokar Keršovani” kasnije Srednjoškolski centar, pa Centar odgoja i usmjerenog obrazovanja, Srednja škola Jurja Dobrile i Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, te njihovi profesori i učenici, nadahnjujući se najboljim tradicijama stare Hrvatske gimnazije, uporno su nastojali graditi ugled i prestiž solidne školske ustanove, čime ne ostvaruje samo plodotvoran kontinuitet u odnosu na Gimnaziju, već daje zapažen doprinos svekolikom aktualnom i budućem društvenom, duhovnom i kulturnom razvoju Pazina, Pazinštine, Istre i Republike Hrvatske.
Škola ima tradicionalno vrlo razvijenu kulturnu i javnu djelatnost tako da možemo reći da u gradu Pazinu nema ni jedne značajnije priredbe, odnosno manifestacije u kojoj naši učenici nisu dali svoj doprinos bilo kao voditelji programa, bilo kao recitatori, glumci, pjevači, plesači i sl. Učenici Škole redovito sudjeluju na natjecanjima u okviru Pokreta “Znanost mladima” i u Hrvatskim školskim susretima LIDRANO. Na natjecanjima su do sada postigli vrlo zapažene rezultate.
U Školi se od 1996. godine ostvaruje krovni projekt Naš put prema kvalitetnoj školi temeljen na postavkama Teorije izbora, autora dr. Williama Glassera, američkog, svjetski poznatog psihijatra. U okviru krovnog projekta u Školi se realizira nekoliko potprojekata – Susreti škola, Na naš način, Eko moja Škola, Mladi poduzetnik, Škola demokaracije… koji omogućuju učenicima da izraze svoje kreativne potencijale ali i pridonose stvaranju osobnosti ustanove.
Od 1996. godine realizira se u školi projekt pod nazivom Susreti škola. Uspostavljena je suradnja i održavaju se susreti s učenicima, nastavnicima i roditeljima Geschwister Scholl Gymnasium iz Marla (Njemačka), Privatne slavističke gimnazije iz Bratislave (Súkromné slovanské gymnázium) i Elektrotehniško-računalniškom strokovnom šolom in gimnazijom iz Ljubljane.
Od 2001. godine u Školi se realizira projekt Na naš način u okviru kojeg učenici Škole preuzimaju ulogu svojih profesora, ali i ravnatelja, pedagoga, tajnika, sve do kućnih majstora i čistačica.
Škola je dobitnica Ministrova priznanja za 2002. godinu – za uspješan, kvalitetan i kreativan rad, od 2006. ima status Glasserove kvalitetne škole, prve takve srednje škole u Europi, a od svibnja 2013. zlatni, trajni statusa Međunarodne Eko-škole. Škola je uključena u UNESCO-ov projekt SEMEP, u program GLOBE, te u projekt Škola demokracije.

Uz prigodni program 8. rujna 2014. svečano je otvorena nova Školsko-gradska sportska dvorana.  Cjelokupna investicija vrijedna je preko 38 milijuna kuna, od čega Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije sufinancira 9.890.000,00 kuna nepovratno, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 1.999.000,00 kuna, također nepovratno. Preostali iznos osiguran je putem dugoročnog kredita kojeg će otplaćivati Grad Pazin i Istarska županija.